"AKO JE TESLA HRVAT, ONDA JE BAN JELAČIĆ SRBIN" Analitičari o nacionalnom identitetu i "VELIKOJ SRBIJI": To je odbrana srpskog identiteta gde god Srbi žive"
Dodajte Kurir u vaš Google izborNa Balkanu se bitke iz prošlosti često vode i u sadašnjosti, ali može li stalno vraćanje na istoriju postati prepreka napretku i okretanju ka budućnosti?
Iako smo duboko zakoračili u 21. vek, region i dalje potresaju krize identiteta. Ko smo, čiji smo, gde počinju naše granice, a gde se završavaju naši mitovi? Od naziva država i jezika do prisvajanja istorijskih ličnosti, balkanske nacije i dalje vode tihi rat za sopstveno "ja". Zašto je prošlost na ovim prostorima i dalje važnija od sadašnjosti? I da li je potraga za sopstvenim identitetom zapravo postala izgovor za političku stagnaciju?
O ovoj temi u emisiji "Puls Srbije vikend", koju vodi Kruna Una Mitrović, govorili su: Goran Šarić, istoričar, Nebojša Kuzmanović, Centar za društvenu stabilnost, Veselin Drašković, predstavnik Strateškog centra za vitalnost nacije i Perko Matović, savetnik predsednika Ruskog istorijskog društva.
Srbija, Hrvatska i teret prošlosti
Da li je zvanični Zagreb prepreka evropskom putu Srbije i postoji li iskrena želja za stabilizacijom odnosa u regionu, ili su nerešena pitanja samo pogodno sredstvo za kontinuirana uslovljavanja i lečenje istorijskih frustracija? I dokle će se legitimitet modernih država, Srbije i Hrvatske, meriti time ko je glasniji u osudi Jasenovca ili proslavi Oluje? Da li je to uopšte merilo i postoji li prostor za dijalog o ovim temama? Komentarišući ova pitanja, Goran Šarić istakao je da je najpre potrebno izbeći lažne simetrije.
- Zagreb danas koristi metode koje su svojevremeno Slovenci koristili prema Hrvatskoj, a to je uslovljavanje na evropskom putu. Hrvatska, koja ima više od hiljadu ostrva, ostrvaca i hridi, kao jedno od pitanja poteže jednu rečnu adu, i to nije jedini uslov. Tu je i pitanje nestalih, iako je broj nestalih približno podjednak na obe strane, dok hrvatska strana često stvara utisak da su svi nestali Hrvati. Zatim dolaze i ratne odštete, jer je u Hrvatskoj dominantan narativ da su "Srbi krivi za sve" - kaže Šarić i dodaje:
- U hrvatskom društvu postoji deo ljudi koji i dalje ima problem sa identitetom. Značajan deo društva nije se odmakao od obrasca prema kojem se identitet gradi na negiranju veza sa Srbima. Tako, na primer, ako Viktor Orban kaže da je Rijeka - Mađarska, to traje pet minuta i nikoga previše ne zanima. Ali ako neki pijani Krajišnik u kafani u Borči, u tri ujutru, kaže da je Knin Srbija, onda je to tema koja sedam dana puni naslovne strane i informativne emisije u Hrvatskoj - kaže Šarić.
Zajednička budućnost i različita tumačenja istorije
Nebojša Kuzmanović je prokomentarisao da li se uopšte može zamišljati zajednička budućnost kada generacije rođene decenijama posle rata uče potpuno različite verzije istorije o istim događajima:
- Po meni, treba da tražimo najmanji zajednički imenitelj koji nas spaja, jer postoji toliko razloga koji nas razdvajaju da je to zabrinjavajuće. Pa eto, može i Ban Jelačić da nas spaja. Ali evo i prilike da prigovorimo hrvatskom mejnstrimu koji prisvaja Nikolu Teslu i kaže da je Tesla Hrvat jer je rođen na teritoriji tadašnje Hrvatske. Ako je on Hrvat, onda je Ban Jelačić Srbin. I onda ja njima kažem: "Okej, odlučite se ili nam ne dirajte Teslu ili nam ne dirajte Bana Jelačića." Uvek možemo da nađemo razloge da se ne slažemo - kaže Kuzmanović.
Bosna i Hercegovina između Dejtona i političkih tenzija
Perko Matović prokomentarisao je kako Sarajevo misli da izgradi bosanski identitet ako se svaki pokušaj centralizacije u Banjaluci doživljava kao nova vrsta pretnje, i da li Beograd zaista poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ili je to samo politička maska:
- Mi ne treba da poštujemo teritorijalni integritet zato što je to konfederalna država, mi treba da poštujemo teritorijalnu celovitost koja je zagarantovana Dejtonskim sporazumom, koji mi podržavamo. I mislim da je Beograd uvek principijelno stajao uz Dejtonski sporazum, a pretnje koje dolaze iz Sarajeva zbog političkih malverzacija koje oni rade sa Dejtonskim sporazumom uz međunarodni faktor i kancelariju OHR-a upravo su ono što je suprotno Dejtonskom sporazumu. I nikada Republika Srpska nije imala bilo kakvu primedbu kada je neka inicijativa, pa čak i izmena Dejtonskog sporazuma, bila zajednička.
Šta podrazumeva koncept "srpskog sveta"
Da li Bosna i Hercegovina uopšte može da preživi kao država ako tri naroda ne mogu da se dogovore oko jednog datuma iz zajedničke istorije koji bi mogli da obeležavaju zajedno, Veselin Drašković kaže:
- Ne dogovara se narod, nego politika. Narod želi da živi pošteno i normalno, ali politika ima druge interese, tako da se narod i politika razilaze u svim regionima Evrope. Naš identitet ubijan je više od 80 godina i to je borba protiv pravoslavlja, protiv hrišćanstva i protiv Srba.
Matović se nadovezao, komentarišući koncept "srpskog sveta" i tvrdnje da bi on predstavljao „Veliku Srbiju“, što pojedini ocenjuju kao direktan udar na Bosnu i Hercegovinu:
- Koncept "srpskog sveta" Aleksandra Vulina je, sasvim sigurno, politički i nacionalni program srpskog naroda za 21. vek. On ne znači veliku Srbiju, već odbranu srpskog autohtonog prostora i srpskog postojanja, a u širem smislu i srpskog identiteta gde god Srbi žive. To nije ideja koja nema svoje istorijsko utemeljenje.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs